preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Dr. Andrija Mohorovičić" Matulji

Login
Sigurniji internet

 

 

Brošura o e-nasilju:

Jesmo li naivci?

Knjižnični katalog

Internet stranica knjižnice


Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 2. 2017.

Ukupno: 304919
Ovaj mjesec: 3002
Ovaj tjedan: 830
Danas: 17
Korisni linkovi
Raspored zvonjenja

PRIJE PODNE

1. SAT   08:00 - 08:45

2. SAT   08:50 - 09:35

9:35 - 9:45 ODMOR ZA MARENDU U UČIONICI

3. SAT   09:45 - 10:30

10.30 - 10.45 VELIKI ODMOR

4. SAT   10:50 - 11:35

5. SAT   11:40- 12:25

6. SAT   12:30 - 13:15

7.SAT    13.30 - 14.15

8.SAT    14.20 - 15.05

9.SAT    15.10 - 15.55

 

Hrabri telefon

Oglasna ploča
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
18. studenog - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Autor: Anja Blečić, 16. 11. 2023.

U  nastavku tekst koji je pripremio naš učitelj iz povijesti Ivo Petričević.

 


Pad Jugoslavije

Val demokratskih promjena krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, koji je zahvatio cijelu istočnu Europu, zahvatio je i Jugoslaviju. Naime, 70-ih, a poglavito 80-ih godina, SFRJ suočila se s velikom gospodarskom i političkom krizom. Dok je kriza gospodarstva ublažena nizom reformi, politička kriza nezaustavljivo je vodila prema raspadu države. Sve je započelo nemirima na Kosovu, a dolazak Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji označio je njezin kraj.  Dolaskom višestranačja u SR Hrvatsku (još uvijek dio SFRJ), pobjedom HDZ-a na prvim demokratskim izborima te dolaskom Franje Tuđmana na mjesto predsjednika započela je pobuna srpskog stanovništva protiv novoizabrane hrvatske vlasti. Pobuna je bila poticana velikosrpskom politikom Slobodana Miloševića. Tijekom kolovoza 1990. pobunjeni Srbi, naoružani uz pomoć JNA, započeli su tzv. Balvan revoluciju, blokiravši prometnice koje su povezivale južni i sjeverni dio Hrvatske. Krajem godine na tom području osnovana je Srpska autonomna oblast (SAO) Krajina, čiji je cilj bio ujedinjenje sa Srbijom.

Put prema Domovinskom ratu

Sredinom 1991. započeli su prvi oružani sukobi između srpskih pobunjenika i hrvatske policije na području Pakraca i Plitvica, gdje su pale prve žrtve na obje strane. Najteži zločin dogodio se 2. svibnja, kada je iz zasjede ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika kod Borova Sela nedaleko od Vukovara.

Nakon neuspjelih pregovora o mirenju i pretvaranju Jugoslavije u konfederaciju, Hrvatska kreće prema samostalnosti; 19. svibnja održan je referendum o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, na kojemu se velika većina glasača izjasnila za neovisnost. Nedugo potom JNA započinje rat sa Slovenijom (koja također proglašava samostalnost), zatim je uslijedila agresija na Republiku Hrvatsku.

Agresija

Nakon oružanih sukoba tijekom ljeta 1991. na području Dalmatinske zagore i zaleđu Knina, uslijedila je najkrvavija epizoda hrvatske povijesti; bitka, okupacija i pad Vukovara.

Napad tenkova JNA na Bogdanoviće, 25. kolovoza, početak je bitke za Vukovar. Obranu Vukovara preuzima Zbor narodne garde, a taktiku obrane osmislili su Mile Dedaković – Jastreb,  Branko Borković – Mladi Jastrebi i Blago Zadro. Polovicom rujna uslijedili su napadi tenkovima na Trpinjskoj cesti, nazvanoj „grobljem tenkova“.

29. rujna JNA dobiva pojačanje u oružju te zauzimaju Petrovac i Bogdanovce – glavnu točku opskrbe, a potom započinju proboj u sam grad Vukovar. 3. listopada zauzimaju selo Marince,  u kojem je 13. listopada pokušan proboj od strane Vukovarskih branitelja, ali je zaustavljen zbog dolaska konvoja Crvenog križa, koji svoju misiju nije uspio ispuniti. Liječnici bez granica 13. listopada uspijevaju dostaviti humanitarnu i medicinsku pomoć i evakuirati dio ranjenika. 14. listopada protjerano je stanovništvo Iloka, koje je prije odlaska bilo prisiljeni potpisati „sporazum“ kojim svoje nekretnine prepuštaju Republici Srpskoj. Od 15. listopada Vukovar je u potpunom okruženju. JNA probija linije obrane s ciljem razdvajanja branitelja u Vukovaru od onih u Borovu Naselju. 16. listopada pokrenut je sveopći napad na Vukovar, u kojem, pokošen rafalima, pogiba zapovjednik Blago Zadro. Tijekom studenog na Vukovar je svakodnevno padalo do 11 000 granata i bombi. Branitelji su 12. i 13. studenog ponovno pokušali proboj prema Vukovaru, ali njihove snage bile su preslabe, a obruč oko Vukovara prejak. 16. studenog padaju Nijemci. 17. studenog u ruke neprijatelja pada Sajmište – jedna od ključnih točaka obrane Vukovara uz Trpinjsku cestu. Istog dana zapovjednik obrane Branko Borković dio branitelja uspijeva izvesti iz okruženja.  18. studenog 1991. godine pada Vukovar, a mjestimično se još otpor pružao do 22. studenog. Potom su uslijedila ubojstva i ratni zločini.

Na dan pada Vukovara na drugom kraja Republike Hrvatske, u Škabrnju, nedaleko od Zadra, dogodio se još jedan ratni zločin. Pokolj se dogodio pod zapovjedništvom Ratka Mladića, kada su članovi JNA, vojske SAO Krajine te srpskih dobrovoljačkih jedinica i BiH i Srbije mučki ubili 41 civila i 15 pripadnika HV-a. U ranim jutarnjim satima 18. studenog započeo je napad tenkovsko-pješačkim jedinicama iz dva smjera, uz pomoć Jugoslavenskog ratnog vazduhoplovstva. Agresorske snage dolaze do središta sela u kasnim večernjim satima. Tek tada započinje prava agonija za sve preživjele; nasilno su izvučeni iz svojih podruma, masakrirani i ubijeni, dok je stotinjak civila, uglavnom žene, starci i djeca, zarobljeno i odvedeno u Benkovac.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju